Što trebamo znati o našoj štitnjači?

Što trebamo znati o našoj štitnjači?

Štitnjača je organ s unutarnjim izlučivanjem koji se nalazi s prednje strane donjeg dijela vrata, izlučuje hormone važne za cjelokupni metabolizam, a njen rad je pod kontrolom hipofize. Građena je od dva režnja- desnog i lijevog, te užeg dijela koji ih spaja (istmus). Bolesti štitnjače mogu se podijeliti u funkcionalne poremećaje, kao što je pojačan rad (hipertireoza) i smanjen rad (hipotireoza) štitnjače, te poremećaje u samoj građi štitnjače- kao što su difuzno povećanje štitnjače, difuzno promijenjen parenhim štitnjače (Hashimoto tireoiditis), te čvoraste promjene u štitnjači (solidni i cistični čvorovi).

Kako pregledati štitnjaču?

U dijagnostičkoj obradi štitnjače, važan je cjeloviti pristup pacijentu koji podrazumijeva sintezu simptoma koje pacijent ima zatim podatke iz obiteljske i osobne anamneze, laboratorijske nalaze uključujući hormonski status štitnjače, nakon čega se učini orjentacijski klinički pregled pacijenta koji uključuje palpaciju štitnjače. Ultrazvučni pregled štitnjače je danas dostupna pretraga koja nema štetnih nuspojava za pacijenta, a daje vrijedne podatke o lokalizaciji, izgledu, veličini i građi štitnjače.  Ultrazvučnim pregledom može se ustanoviti povećana štitnjača bez čvorova (difuzna struma) ili sa čvorastim (nodoznim) promjenama unutar parenhima, koje mogu biti cistične ili se radi o solidnim čvorovima. 

Postupak koji slijedi nakon što se detektiraju čvorovi u štitnjači ovisi o veličini i izgledu čvora na UZV pregledu, u skladu s aktualnim smjernicama stručnih društava.  Punktira se onaj čvor koji svojom veličinom ili izgledom ostavlja otvoreno pitanje benigne ili maligne naravi te se citološkom punkcijom pokušava razjasniti priroda tog čvora. Citološka punkcija pod kontrolom UZV, pri čemu se vizualizira vrh igle u promjeni koju želimo razjasniti, je metoda izbora za dijagnosticiranje čvorova u štitnjači.

Štitnjača može biti i primjerene veličine za dob pacijenta, ali njena struktura može biti difuzno promijenjena, što ukazuje na promjene u sklopu kroničnog limfocitnog tireoiditisa (Hashimoto tireoiditis). Prema novijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Međunarodne agencije za istraživanje raka, bilježi se porast broja novooboljelih od bolesti štitnjače (uključujući i porast učestalosti raka štitnjače). Mogućih razloga za to je više - od poboljšane i dostupnije dijagnostike do promjene stila života, koji svakako nosi veći rizik za obolijevanje prvenstveno od funkcionalnih bolesti štitnjače. 

Pregled liječnika, koji uključuje klinički pregled pacijenta sa sintezom svih ranijih nalaza i evaluacijom simptoma koje pacijent ima, uz ultrazvučni pregled štitnjače s kolor-doplerom i kada je to potrebno, ciljanom (UZV-no vođenom) citološkom punkcijom, dobar je pristup u otkrivanju i praćenju bolesti štitnjače.