Vitamin D

Zašto mi je Vitamin D bitan?
Vitamin D ima važnu ulogu u apsorpciji kalcija i fosfata u crijevu te je odgovoran za zdravlje kostiju. Njegov deficit veže se uz pojavu rahitisa kod mlađe populacije i ostoporoze u starijoj dobi. U novije vrijeme otkriveno je da su receptori za vitamin D smješteni na većini organa u organizmu što ukazuje na puno širu funkciju vitamina D u organizmu od ove koju smo sada naveli.
Sudjeluje u različitim biološkim procesima kao hormon te se njegov deficit danas povezuje sa mnogim bolestima (kardiovaskularnim bolestima, hipertenzijom, moždanim udarom, dijabetesom, multiplom sklerozom, reumatoidnim artritisom, upalnim bolestima crijeva itd.). Smatra se da 20 – 52% žena fertilne dobi ima deficit vitamina D zbog čega je povećan interes za ovim vitaminom u području reproduktivnog zdravlja žena.
Kako se receptori za vitamin D nalaze na endometriju, smatra se da je vitamin D bitan za uspješnu implantaciju, a neka istraživanja pokazala su da su veće koncentracije vitamina D povezane sa uspješnim postupcima potpomognute oplodnje. S obzirom na ulogu vitamina D u regulaciji imunološkog sustava, istraživanja su pokazala povezanost deficita vitamina D sa povećanom sklonošću za razvoj upale pluća. Posebno je uočeno da su niže vrijednosti povezane sa rizikom od nastanka akutnih infekcija donjeg respiratornog trakta, dok se primjenom vitamina D taj rizik smanjuje.
Ovaj podatak zanimljiv je kod infekcija SARS-CoV 2 virusom i respiratornim komplikacijama, zbog čega se razmatra primjena terapije vitaminom D kod oboljelih od COVID-19 ukoliko spadaju u neku od skupina koje su sklone deficitu vitaminom D (pretile osobe, osobe tamnije puti, osobe starije životne dobi, osobe koje pate od bubrežnih bolesti). Premda se smatra rijetkom pojavom, moguć je toksični učinak vitamina D stoga bi primjena suplemenata trebala bi biti regulirana.
Koji su izvori Vitamina D?
Budući da vitamin D regulira apsorpciju kalcija, prekomjerni unos rezultirat će povećanom koncentracijom kalcija u krvi te je moguće stvaranje kalcifikata koji pogoduju razvoju kardiovaskularnih bolesti i bubrežnih kamenaca. Vitamin D je u hrani zastupljen u relativno ograničenom broju namirnica (masne ribe, žumanjak jaja, ulja), a najvećim dijelom se sintetizira u koži pod djelovanjem sunčevih UVB zraka.
Trebam li uzimati suplemente i što ako uzmem previše?
Uzevši u obzir štetnost UVB zraka, obogaćivanje hrane vitaminom D i primjena suplemenata, smatra se prihvatljivom alternativom. Ipak, zbog mogućeg toksičnog učinka pri visokim koncentracijama, oko primjene suplemenata treba se konzultirati sa liječnikom. Izrada referentnih intervala za vitamin D predstavlja izazov budući da vrijednosti ovise ne samo o dobi i spolu, već i o podneblju.
Dovoljnom količinom vitamina D smatra se 75 – 250 nmol/L, insuficijencijom se smatra 25 – 74 nmol/L, a deficitom smatramo vrijednosti niže od 25 nmol/L. Za vrijednosti veće od 250 nmol/L smatra se da imaju toksičan učinak.
dr. sc. Jelena Culej
Poliklinika Breyer
Literatura:
Nikolac Gabaj N, Unic A, Miler M, Pavicic T, Culej J, Bolanca I, Herman Mahecic D, Milevoj Kopcinovic L, Vrtaric A. In sickness and in health: pivotal role of vitamin D. Biochem Med (Zagreb). 2020 Jun 15;30(2):020501. doi: 10.11613/BM.2020.020501. PMID: 32550812; PMCID: PMC7271749.
Zemb P, Bergman P, Camargo CA Jr, Cavalier E, Cormier C, Courbebaisse M, Hollis B, Joulia F, Minisola S, Pilz S, Pludowski P, Schmitt F, Zdrenghea M, Souberbielle JC. Vitamin D deficiency and the COVID-19 pandemic. J Glob Antimicrob Resist. 2020 Sep;22:133-134. doi: 10.1016/j.jgar.2020.05.006. Epub 2020 May 29. PMID: 32474141; PMCID: PMC7256612.
Hadizadeh F. Supplementation with vitamin D in the COVID-19 pandemic? Nutr Rev. 2021 Jan 9;79(2):200-208. doi: 10.1093/nutrit/nuaa081. PMID: 32679589; PMCID: PMC7454793.