HDL-kolesterol
Približno 25% ukupnog kolesterola u serumu se prenosi kao HDL frakcija.
Brojne kliničke i epidemiološke studije pokazale su jaku, obrnuto proporcionalnu, vezu između HDL kolesterola i incidencije kardio-vaskularnih oboljenja. Predloženo je da se uzimanje i prijenos kolesterola iz perifernog tkiva do jetre smatra zaštitnim faktorom kod stvaranja aterosklerotskih naslaga. Niski HDL-kolesterol je faktor rizika neovisan o ukupnoj razini kolesterola i predstavlja visoku vjerojatnost za kardiovaskularna oboljenja.
Mjerenje HDL-kolesterola koristi se kod ranog otkrivanja rizika ateroskleroze, a može se koristiti i u praćenju pojedinaca tijekom terapije s lijekovima za snižavanje razine lipida.
Pripremite se za pretragu
Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:
- uobičajeno se hraniti
- izbjegavati promjene u tjelesnoj težini
48 sati prije uzimanja uzorka krvi:
- izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost
- ne uzimati alkohol
24 sata prije uzimanja uzorka krvi:
- uzimati uobičajene obroke hrane, ali ne pre masne
12 sati prije uzimanja uzorka krvi:
- ne uzimati hranu, piti alkohol, kavu ni pušiti (voda je dozvoljena)
Određivanje kolesterola ne bi se trebalo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:
- akutnog infarkta miokarda
- kirurške operacije
- traume
- sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida
- akutne bakterijske ili virusne infekcije
Na vađenje je potrebno doći u jutarnjim satima.
Za ovu pretragu potrebno je biti natašte.
Referentne vrijednosti
Povišeno
Povišene vrijednosti HDL-kolesterola mogu se naći u hipotiroidizmu, inzulin ovisnom dijabetesu, von Willebrandovoj bolesti, bilijarnoj cirozi te nefrotskom sindromu.
Sniženo
Snižene vrijednosti mogu se naći u septikemiji, različitim infekcijama, hipertiroidizmu, diabetes mellitusu, sindromu policističnih jajnika, guši, reumatskim bolesti, osnovnoj hipertenziji, akutnom infarktu miokarda, aterosklerozi, kroničnom hepatitisu, cirozi jetre, celijakiji, nefrotskom sindrom, kroničnoj bolesti bubrega te fiziološki u postmenopauzi.