PAPA test

Što je PAPA test?

Papa test je rutinska pretraga koja se primjenjuje u praćenju stanja ženskog spolnog sustava, a provodi se i u sklopu Nacionalnog programa probir na rak vrata maternice.

Sama pretraga se izvodi jednostavno, u ginekološkoj ambulanti u vrijeme ginekološkog pregleda kada ginekolog uzima obrisak sluznice sa tri mjesta: stražnje stijenke vagine (V), vrata maternice (cerviksa, C dio razmaza) i iz kanala vrata maternice (E).
Obriskom se prenesu stanice sa navedenih lokacija na predmetno stakalce (preparat), koji se u posebnim fiksativima transportira do citološkog laboratorija gdje se boja i potom mikroskopski analizira od strane dvije osobe: laboranta- citoskrinera i potom liječnika citologa. Prilikom dostave uzorka razmaza za PAPA test, potrebno je priložiti ispunjeni obrazac – citološki zahtjev / uputnicu od ginekologa.

Što se može otkriti PAPA testom?

PAPA test može detektirati upalne promjene, a ponekad definirati i uzročnika upale (Gardnerella vag., gljivica Candida albicans, miješana flora), a na temelju promjena na stanicama može se pretpostaviti da je došlo do infekcije nekim tipovima virusa, od kojih je svakako najvažniji HPV kao najčešći spolno prenosivi virus i najčešći uzročnik ozbiljnijih promjena epitela (CIN, prekancerozne promjene i na koncu karcinom vrata maternice).
Cilj PAPA testa je otkriti prve promjene na stanicama dok još nije došlo do ozbiljnijih promjena na sluznici ili otkriti rane stadije bolesti koji se mogu lako izliječiti i na taj način smanjiti pojavnost raka vrata maternice za 80%.

Kada otići na PAPA test i koliko često je potrebno ponavljati pretragu?

Prvi PAPA test se preporuča učiniti neko vrijeme nakon stupanja u spolne odnose te ovisno o nalazu daljnje povremene kontrole (okvirno jednom godišnje, ako je prethodni nalaz bio uredan).
Redovitim PAPA testiranjem smanjuje se rizik umiranja od raka vrata maternice za 90%.
Ukoliko je u nalazu PAPA testa preporučeno da se učine dodatne pretrage, npr. HPV tipizacija, mikrobiološki brisevi na određene uzročnike (Klamidija, Mikoplazma, Ureaplazma) ili ukoliko je potrebno učiniti kolposkopiju, tada je važno da se provede cjelokupna dijagnostička obrada jer ponekad jedna pretraga nije dovoljna da se definira stanje.