Laboratorijska evaluacija funkcije bubrega

Koja je funkcija bubrega?

Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u našem tijelu. Oni čiste naš organizam od štetnih tvari, reguliraju krvni tlak, održavaju naše kosti čvrstima te potiču stvaranje eritrocita koji prenose kisik po tijelu.

Koje pretrage mogu učiniti i provjeriti funkciju bubrega?

U samom začetku bolesti bubrega, često ne postoje jasni znakovi niti simptomi, no ona se može otkriti jednostavnim laboratorijskim testovima – određivanjem proteina u mokraći te urata, ureje i kreatinina u krvi. Kako bolest napreduje, pojavljuju se drugi znakovi – otečeni gležnjevi, umor, poteškoće u koncentraciji, smanjeni apetit te neobičan izgled mokraće.

Osobe sa šećernom bolesti naročito su podložne nastanku bubrežne bolesti. Stoga bi se trebale redovito kontrolirati i to testovima probira za bolest bubrega. Osim uree, kreatinina i urata iz krvi, najvažnija dva pokazatelja bubrežne bolesti su eGFR (procijenjena brzina glomerularne filtracije) i albumini u urinu.

Svaki bubreg sadrži oko milijun glomerula - malenih filtera koji se sastoje od krvnih žila. Bubrežnu funkciju moguće je ispitati procjenom količine krvi koju glomeruli filtriraju u jednoj minuti. Izračunavanje eGFR temelji se na određivanju kreatinina u uzorku krvi. Što je veća vrijednost kreatinina u krvi, manja je vrijednosti eGFR.

Ukoliko je eGFR manji od 60 mL/min, prisutna je bubrežna bolest.

Neliječena upala mokraćnih puteva također može dovesti do bubrežnog oštećenja. Jednostavnom pretragom urina kemijski i pregledom sedimenta može se ova upala na vrijeme prepoznati.

Albumini u urinu ili mikroalbumin normalno je prisutan u mokraći u jako maloj koncentraciji. Određuje se iz uzorka 24-satne mokraće ili iz uzorka druge jutarnje mokraće. I najmanji porast koncentracije albumina u mokraći znak je bubrežnog oštećenja. Ukoliko se nalazi u koncentraciji većoj od 30 mg/L prisutna je bubrežna bolest, bez obzira na nalaz eGFR-a.

Zbog svega ovoga dijabetičarima se preporučuje kontrolirati eGFR i albumin u urinu barem jednom godišnje.

Klirens kreatinina iz uzorka 24-satne mokraće u širokoj je upotrebi kao test provjere sposobnosti filtracije bubrega. Određuje se preko koncentracije kreatinina u krvi i u 24-satnoj mokraći te se pomoću izračuna procjenjuje koliko je zapravo kreatinina izlučeno putem bubrega.

Još jedan dobar pokazatelj rada bubrega je i cystatin C, mali protein koji nastaje u tijelu te se jednolično izlučuje iz tijela putem bubrega. Testom se određuje količina cystatina C u krvi kako bi se dobio uvid u procjenu funkcije bubrega, budući da ga oni prvo filtriraju a potom vraćaju nazad ali u promijenjenom obliku, koji više nije mjerljiv.